Materijali za učenje: Srednjovjekovna Bosna

Sažeto i jasno gradivo: počeci, vladari, trgovina, širenje, pad, Hercegovina, vjera i kultura.

1) Prvi spomen Bosne i teritorij

Bosna se prvi put spominje u 10. stoljeću. Tada je obuhvaćala malo područje oko izvora rijeke Bosne u okolici današnjeg Sarajeva.

U to vrijeme zapadno od tog područja bili su hrvatski kraljevi, a istočno su vladali srpski vladari. Kako je Bosna postupno jačala, tako se i njezin teritorij širio.

Bosna je u ranom srednjem vijeku bila vjerski i kulturno snažno povezana s hrvatskim prostorom (bosanska biskupija se spominje kao rimokatolička već u 11. stoljeću), a u 12. stoljeću sve više teži hrvatsko-ugarskom političkom i kulturnom prostoru.

2) Važniji vladari i osobe koje se spominju u gradivu

U nastavku su svi vladari i ključne povijesne osobe koje se pojavljuju u materijalima, s bitnim informacijama.

Osoba Uloga Bitno za naučiti
Ban Kulin bosanski ban Prvi važniji bosanski vladar u gradivu; 1189. sklapa trgovački i prijateljski ugovor s Dubrovnikom (Povelja bana Kulina) i dopušta slobodnu trgovinu u Bosni. Tekst na Ploči bana Kulina (1183.) sadrži najstariji spomen bosanskih krstjana.
Pavao I. Šubić hrvatski velikaš (obitelj Šubić) Krajem 13. stoljeća obitelj Šubić zavladala je većim dijelom Bosne; Pavao se naziva gospodarom Bosne.
Stjepan II. Kotromanić bosanski vladar (ban), 1322.–1353. Nakon sloma Šubića preuzima vlast; njegova vladavina je početak uspona i teritorijalnog širenja. Kao saveznik Anžuvinaca, koristeći borbe hrvatskih velikaša, zavlada dijelom obale od Neretve do Cetine.
Tvrtko I. Kotromanić bosanski vladar, 1353.–1391. Nastavlja uspon; osvaja dijelove Srbije i Huma (Hercegovine); 1377. se okrunio za kralja. Pred kraj vladavine nakratko osvaja hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje; 1390. se proglašava kraljem Hrvatske i Dalmacije. Kovao je zlatni novac – znak snažne države i razvijene ekonomije.
Stjepan Tomašević posljednji bosanski kralj, 1461.–1463. U studenom 1461. okrunjen u crkvi sv. Marije u Jajcu krunom poslanoj od pape. Približava se papi i otkazuje plaćanje godišnjeg danka Osmanlijama; nakon osmanskog pohoda 1463. zarobljen i pogubljen – s njim nestaje srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo.
Stjepan Vukčić Kosača herceg (velikaš), ključan za Hercegovinu Po njemu Hercegovina dobiva naziv; kao “herceg” povezan je s formiranjem posebnog prostora Huma/Hercegovine. Hercegovina se nakon pada Bosne još oko dvadesetak godina odupire Osmanlijama i pada 1482.
Hrvoje Vukčić Hrvatinić bosanski vojvoda (velikaš) Naručitelj Hrvojeva misala; misal nastaje početkom 15. stoljeća u Splitu. Važan primjer kulturnih veza Bosne i hrvatskog prostora.
Ludovik I. (Anžuvinac) ugarsko-hrvatski kralj U kontekstu gradiva: Anžuvinci su politički okvir vremena; Stjepan II. djeluje kao saveznik Anžuvinaca. (U širem kontekstu: Zadarski mir 1358. – jačanje vlasti Anžuvinaca na istočnojadranskoj obali.)
Pio II. papa Šalje kraljevsku krunu Stjepanu Tomaševiću; to približavanje papi dodatno izaziva osmansku odluku o osvajanju.
Mehmed II. Osvajač osmanski sultan Pokreće veliki pohod 1463. u kojem Bosna pada pod osmansku vlast.

3) Razvoj trgovine: Povelja bana Kulina (1189.)

Bosanski banovi nastojali su održavati dobre odnose sa susjedima. Najbolji primjer je Povelja bana Kulina iz 1189. – trgovački i prijateljski ugovor s Dubrovnikom.

  • Dubrovačkim trgovcima dopušta slobodnu trgovinu na području Bosne.
  • Trgovina jača državu: donosi prihode, potiče razmjenu robe i veze s primorjem.
  • Iako Kulin i nasljednici priznaju vrhovnu vlast Arpadovića, Bosnom upravljaju stvarno samostalno.

4) Širenje i jačanje Bosne: od banovine do kraljevstva

Stjepan II. Kotromanić (1322.–1353.)

Njegova vladavina označila je početak uspona i teritorijalnog širenja srednjovjekovne Bosne. Iskoristio je međusobne borbe hrvatskih velikaša i, kao saveznik Anžuvinaca, proširio vlast na dio hrvatske obale od Neretve do Cetine.

Što je proširio / ojačao:
  • Širenje prema zapadu i jugu (primorje: Neretva–Cetina).
  • Učvršćivanje vlasti Kotromanića nakon razdoblja Šubića.

Tvrtko I. Kotromanić (1353.–1391.)

Uspon se nastavlja: Tvrtko osvaja dijelove Srbije i Huma (današnje Hercegovine). Nakon što se osjetio dovoljno snažnim, 1377. okrunio se za kralja. Pred kraj vladavine nakratko osvaja hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje te se 1390. proglašava kraljem Hrvatske i Dalmacije.

Što je proširio / ojačao:
  • Osvajanja prema istoku (Srbija) i jugu (Hum/Hercegovina).
  • Osvajanja prema zapadu (Cetina–Zrmanja, nakratko).
  • Prelazak iz banovine u kraljevstvo (krunidba 1377.).
  • Kovanje zlatnika: znak moći, razvijene trgovine i državnog prestiža.

Zašto se Tvrtkova vladavina smatra vrhuncem?

  • Najveći politički ugled (kraljevska titula, širenje vlasti).
  • Teritorijalno širenje na više strana (istok i zapad).
  • Ekonomski znakovi snage (zlatni novac).

5) Slabljenje i nestanak Bosanskog Kraljevstva (pad 1463.)

Glavni uzroci slabljenja

  • Nakon Tvrtkove smrti počinju dugotrajne međusobne borbe bosanskih velikaša.
  • Slabi kraljevi ne uspijevaju se suprotstaviti sve jačem osmanskom pritisku.
  • Da bi otklonili pljačkaške provale i ostali na vlasti, prisiljeni su plaćati veliki godišnji danak Osmanlijama.
  • Moraju prihvatiti i osmanske vojne posade u pojedinim gradovima i utvrdama – osmanski utjecaj raste iznutra.

Događaji koji vode padu (1463.)

  1. Osmanski utjecaj raste kroz danak i posade, dok unutarnje borbe slabe obranu.
  2. Stjepan Tomašević se približava papi (dobiva kraljevsku krunu) i otkazuje plaćanje danka.
  3. Osmanlije potom odlučuju konačno osvojiti Bosnu.
  4. U velikom vojnom pohodu 1463. kralj je zarobljen i pogubljen – Bosansko Kraljevstvo prestaje postojati.
  5. U diplomaciji 1463. spominje se i pokušaj bosanskih poslanika da dobiju primirje; Osmanlije koriste obmanu i pripreme za rat.

Zašto su Osmanlije zauzele Bosnu (sažeto)

  • Unutarnje borbe velikaša oslabljuju državu i obranu.
  • Dugotrajni pritisak: danak i osmanske posade povećavaju utjecaj.
  • Politički okidač: približavanje papi i prestanak plaćanja danka za Osmanlije je znak otpora i prijetnje.

6) Hercegovina

Područje koje se ranije često naziva Hum dobiva naziv Hercegovina po tituli herceg (vojvoda) i po najpoznatijem vladaru tog prostora: hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači.

  • Najvažniji vladar u gradivu: Stjepan Vukčić Kosača.
  • Zašto je važan: po njemu i njegovoj tituli nastaje naziv Hercegovina.
  • Pad pod Osmanlije: nakon pada Bosne 1463., Hercegovina se odupire još oko dvadesetak godina, ali pada 1482.

Dodatno (internet): što je dobro zapamtiti

  • U 15. stoljeću područje Huma/Hercegovine je prostor snažnih velikaša, važan zbog putova prema moru i trgovine.
  • Herceg Stjepan u povijesti je posebno vezan uz titulu “herceg”, po kojoj regija dobiva ime.

7) Vjerske prilike: krivovjerje i Crkva Bosanska

Krivovjerje (hereza) označava naučavanje suprotno nauku Katoličke Crkve. U Bosni se proširilo tijekom 12. stoljeća.

  • Bosanski krivovjerci nazivaju se krstjani.
  • Imali su svoju organizaciju: Crkva Bosanska, koja ne priznaje papu za poglavara.
  • Ne priznaju krštenje i misu na katolički način i ne grade crkve kao Katolička Crkva.
  • Materijalni svijet smatraju svijetom zla.
  • Protiv njih djeluju franjevci i dominikanci (dolaze u 13. stoljeću), ali bez potpunog uspjeha jer Crkva Bosanska ima potporu dijela vladara i velikaša.
  • Crkva Bosanska nestaje tek s osmanskim osvajanjem Bosne (nestaje trag krstjanima).

Bilinopoljski sabor (1203.)

Predstavnici krstjana obećavaju odricanje od krivovjerja i povratak u krilo Rimske Crkve (vjernost, oltari i križevi, mise, ispovijed, pokore), ali problem krivovjerja ne nestaje odmah i trajno.

8) Kultura srednjovjekovne Bosne

Stećci

Najpoznatiji spomenici srednjovjekovne bosanske umjetnosti su nadgrobni spomenici – stećci. Pojavljuju se od druge polovine 14. stoljeća.

  • Oblici: sanduk, kuća, ploča ili križ.
  • Ukras: prizori iz svakidašnjeg života i/ili kratak natpis o pokojniku.
  • Rasprostranjenost: Bosna i Hercegovina te dijelovi hrvatskog prostora (Dalmatinska zagora, dubrovačko područje, Lika, Slavonija), a i Crna Gora i Srbija.
Dodatno (internet)
Stećci su upisani na UNESCO-ov Popis svjetske baštine (serijsko dobro od 28 lokaliteta u više država, 2016.).

Hrvojev misal

Hrvojev misal nastao je početkom 15. stoljeća u Splitu. Naručio ga je bosanski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, a izradio ga je pop glagoljaš Butko.

  • Najljepši i najbogatije ilustrirani glagoljični rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja.
  • Važan dokaz kulturnih veza Bosne i hrvatskih krajeva (naručivanje u Splitu).
Dodatno (internet)
Danas se čuva u knjižnici palače Topkapi u Istanbulu.

Graditeljstvo i općenito o kulturi

Srednjovjekovna kultura u Bosni razvijala se pod snažnim utjecajima iz Hrvatske. Stilska obilježja graditeljstva pokazuju sličnost s dalmatinskim gradovima.

  • Primjer: zvonik sv. Luke u Jajcu – usporediv s dalmatinskim zvonicima (npr. sv. Duje u Splitu).
  • U kulturi se ističe i uporaba tri pisma u širem prostoru i tradiciji: latinica, glagoljica i ćirilica (bosančica).

Spreman/na za ponavljanje?

Otvori umnu mapu ili riješi kviz za provjeru znanja.

Umna mapa Umna mapa 2 Kviz