Kada: Prvi put se spominje u 10. stoljeću
Teritorij: Malo područje oko izvora rijeke Bosne u okolici današnjeg Sarajeva
Kontekst: Zapadno su bili hrvatski kraljevi, istočno srpski vladari
Razvoj: S jačanjem države, teritorij se postupno širio
Nastanak • Uspon • Vrhunac • Pad
Ban Kulin (1180.-1204.): Sklopio trgovački ugovor s Dubrovnikom 1189.
Pavao I. Šubić: Hrvatski velikaš, nazivao se "gospodarom Bosne" (kraj 13. st.)
Stjepan II. Kotromanić (1322.-1353.): Početak uspona i širenja
Tvrtko I. (1353.-1391.): Vrhunac moći; okrunjen za kralja 1377.
Stjepan Tomašević (1461.-1463.): Posljednji kralj; pad pod Osmanlije
Povelja bana Kulina (1189.):
• Trgovački i prijateljski ugovor s Dubrovnikom
• Omogućila slobodnu trgovinu dubrovačkim trgovcima na području Bosne
Značaj: Jačanje gospodarstva, prihoda i veza s jadranskim svijetom
Stjepan II. Kotromanić:
• Zavladao dijelom hrvatske obale (Neretva - Cetina)
Tvrtko I.:
• Osvajanja prema istoku: dijelovi Srbije i Huma
• 1377. - okrunjen za kralja
• Osvojio hrvatske krajeve (Cetina - Zrmanja)
• 1390. - kralj Hrvatske i Dalmacije
Krivovjerje (hereza): Učenje suprotno Katoličkoj Crkvi, širilo se u 12. st.
Krstjani: Bosanski krivovjerci
Crkva Bosanska:
• Ne priznaje papu
• Ne priznaje krštenje i misu
• Ne gradi crkve
• Materijalni svijet = "svijet zla"
Borba: Franjevci i dominikanci (13. st.)
Nestanak: S osmanskim osvajanjem
Uzroci slabljenja: Međusobne borbe bosanskih velikaša nakon Tvrtkove smrti
Osmanski pritisak:
• Plaćanje velikog godišnjeg danka
• Osmanske posade u gradovima
Pad 1463.:
• Kralj Stjepan Tomašević se približio papi i otkazao danak
• Osmanlije zarobili i pogubili kralja
• Nestanak srednjovjekovnog kraljevstva
Naziv: Po hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači
Otpor: Odupirala se Osmanlijama još dvadesetak godina nakon pada Bosne
Pad: 1482. potpada pod osmansku vlast
• Najpoznatiji spomenici bosanske umjetnosti
• Nadgrobni spomenici
• Pojavljuju se od druge polovine 14. stoljeća
• Oblici: sanduk, kuća, ploča, križ
• Motivi: prizori svakidašnjeg života, natpisi
• Rasprostranjenost: Bosna, Dalmatinska zagora, Dubrovnik, Lika, Slavonija, Crna Gora, Srbija
• Nastao početkom 15. stoljeća
• Mjesto: Split
• Naručitelj: bosanski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić
• Izradio: pop glagoljaš Butko
• Najljepši i najbogatije ilustrirani glagoljični rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja
• Kultura se razvijala pod snažnim utjecajima iz Hrvatske
• Stilska obilježja pokazuju sličnosti s dalmatinskim gradovima
• Primjer: Zvonik sv. Luke u Jajcu
• Povezanost s graditeljstvom Splita i drugih dalmatinskih centara
Središnji čvor (Srednjovjekovna Bosna) povezan je sa svim glavnim temama.
Strelice pokazuju uzročno-posljedične odnose i kronološki slijed događaja.
Boje označavaju različite aspekte: plava (osnivanje), indigo (vladari), zelena (trgovina), tirkizna (širenje), crvena (pad), ljubičasta (vjera i kultura).