Na ovoj stranici nalazi se sve što trebaš znati za prepoznavanje, tvorbu i pravilnu uporabu glagolskih oblika u hrvatskome standardnom jeziku. Kad naučiš gradivo, provjeri znanje u kvizovima (izbornik gore).
1. Što su glagoli?
Glagoli su promjenjive riječi koje izriču radnju, stanje ili zbivanje.
Promjena glagola po licima, brojevima, vremenima i načinima zove se sprezanje ili konjugacija.
Obilježja (gramatičke kategorije) glagola
- Lice: 1. (ja, mi), 2. (ti, vi), 3. (on, ona, ono, oni, one, ona)
- Broj: jednina i množina
- Vrijeme: prošlo, sadašnje, buduće
- Način: imperativ, kondicional (i indikativ – izjavni način kojim izričemo vremena)
- Vid: svršeni i nesvršeni
- Rod se vidi samo u oblicima s glagolskim pridjevom (čitao – čitala – čitalo)
⚠️ Glagolima ne određujemo padež. Padež imaju imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.
2. Podjela glagola
a) Po značenju
| Vrsta | Objašnjenje | Primjeri |
| Glagoli radnje | netko nešto aktivno radi | govoriti, kupovati, učiti, hvatati |
| Glagoli stanja | netko ili nešto se nalazi u nekom stanju | šutjeti, stajati, ležati, spavati |
| Glagoli zbivanja | nešto se događa samo od sebe, promjena u prirodi ili biću | cvasti, nicati, trunuti, rasti |
b) Po vidu
| Vid | Objašnjenje | Primjeri |
| Svršeni | radnja je završena ili ograničena u trenutku | napisati, kupiti, skočiti, sjesti |
| Nesvršeni | radnja traje, ponavlja se, nije završena | pisati, kupovati, skakati, sjediti |
Vidski parnjaci su parovi glagola istoga značenja, a različitoga vida: kupiti – kupovati, otvoriti – otvarati, dići – dizati, pobjeći – bježati.
💡 Test: ako možeš reći „Ja sada ...” i rečenica ima smisla, glagol je vjerojatno nesvršen (Ja sada pišem.). „Ja sada napišem” ne zvuči prirodno, dakle napisati je svršen.
c) Po predmetu radnje
| Vrsta | Objašnjenje | Primjeri |
| Prijelazni | radnja prelazi na predmet (imenicu u akuzativu – koga? što?) | čitati knjigu, kupiti kruh, ostaviti torbu |
| Neprijelazni | radnja ne prelazi na predmet u akuzativu | sjediti, letjeti, spavati, zijevati |
| Povratni | uz glagol stoji povratna zamjenica se | češljati se, umivati se, moliti se |
5. Nelični glagolski oblici
Infinitiv
Infinitiv je osnovni, neodređeni glagolski oblik. Završava nastavcima -ti ili -ći. Njime imenujemo glagol, a ne izriče ni lice, ni broj, ni vrijeme.
Tvorba: infinitivna osnova + -ti / -ći → čeka-ti, pruži-ti, re-ći, mo-ći
Kada ga koristimo?
- kao natuknicu u rječniku: pjevati, ići
- uz modalne glagole: Želim učiti. Moram otići.
- za tvorbu futura prvog: čitat ću
- u zabranama i uputama: Ne pušiti! Nemoj vikati!
Glagolski pridjev radni
Glagolski pridjev radni tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o (-ao), -la, -lo. Ima rod i broj.
Primjeri: pisa-o, pisa-la, pisa-lo; pisa-li, pisa-le, pisa-la; rekao, rekla; volio, voljela; smio, smjela; htio, htjela
Kada ga koristimo? Za tvorbu složenih oblika: perfekta (pisao sam), pluskvamperfekta (bio sam pisao), futura drugog (budem pisao) i kondicionala (pisao bih).
Glagolski pridjev trpni
Glagolski pridjev trpni kazuje da je na nekome ili nečemu izvršena radnja. Tvori se nastavcima -n, -en, -jen, -t. Tvore ga uglavnom prijelazni glagoli.
Primjeri: napisan, pročitan, donesen, nošen, osušen, ocijenjen, ubijen / ubit, zauzet
Kada ga koristimo? Za trpno stanje (pasiv) i kao pridjev uz imenicu: Zadaća je napisana. Pročitana knjiga stoji na polici.
⚠️ Pazi na glasovne promjene: nositi → nošen, voziti → vožen (ne vozen), uvesti → uveden.
Glagolski prilog sadašnji
Glagolski prilog sadašnji izriče radnju koja se događa istodobno s drugom radnjom. Tvori se od nesvršenih glagola: 3. lice množine prezenta + -ći.
Tvorba: pjevaju → pjevajući, nose → noseći, pišu → pišući, trče → trčeći
Primjer: Pjevajući, pospremala je sobu. (pjevala je dok je pospremala)
⚠️ Glagolski prilog sadašnji je nepromjenjiv. Kad je pridjev (leteći tanjur), zove se glagolski pridjev.
Glagolski prilog prošli
Glagolski prilog prošli izriče radnju koja se dogodila prije druge radnje. Tvori se od svršenih glagola: infinitivna osnova + -vši (rjeđe -v, -avši).
Tvorba: napisa-ti → napisavši, ući → ušavši, reći → rekavši, doći → došavši
Primjer: Napisavši zadaću, izišao je van. (prvo je napisao zadaću, a onda je izišao)
Glagolska imenica
Glagolska imenica je imenica koja se tvori od glagola, najčešće od glagolskoga pridjeva trpnog + -je. Imenuje radnju.
Primjeri: pisati → pisanje, čitati → čitanje, učiti → učenje, pjevati → pjevanje
6. Glagolska vremena
Prezent (sadašnje vrijeme) – jednostavno
Prezent izriče radnju koja se događa u trenutku govorenja.
Tvorba: prezentska osnova + nastavci: -m, -š, -, -mo, -te, -u / -e / -ju
| čitati | pisati | peći |
| ja | čitam | pišem | pečem |
| ti | čitaš | pišeš | pečeš |
| on/ona/ono | čita | piše | peče |
| mi | čitamo | pišemo | pečemo |
| vi | čitate | pišete | pečete |
| oni/one/ona | čitaju | pišu | peku |
Kada i zašto?
- radnja koja se događa sada: Upravo čitam knjigu.
- radnja koja se ponavlja ili je uobičajena: Svaki dan idem u školu.
- opće istine: Zemlja se okreće oko Sunca.
- pripovjedni prezent, za oživljavanje prošlih događaja: Jučer idem ulicom i odjednom vidim...
- buduća radnja uz priložnu oznaku: Sutra putujem u Split.
Perfekt (prošlo vrijeme) – složeno
Perfekt je najčešće prošlo vrijeme. Izriče radnju koja se dogodila prije trenutka govorenja.
Tvorba: nenaglašeni prezent glagola biti + glagolski pridjev radni
sam / si / je / smo / ste / su + čitao, čitala, čitalo, čitali...
| jednina | množina |
| 1. | čitao/čitala sam | čitali/čitale smo |
| 2. | čitao/čitala si | čitali/čitale ste |
| 3. | čitao/čitala/čitalo je | čitali/čitale/čitala su |
Primjeri: Jučer sam gledao film. Jesi li napisala zadaću? Nisu došli na vrijeme.
💡 Upitni oblik: Jesi li čitao? ili Čitaš li...? Niječni oblik: Nisam čitao.
Aorist (prošlo svršeno vrijeme) – jednostavno
Aorist izriče radnju koja se dogodila i završila u prošlosti, najčešće neposredno prije govorenja. Tvori se uglavnom od svršenih glagola.
Tvorba: infinitivna osnova + nastavci: -h (-oh), -Ø (-e), -Ø (-e), -smo (-osmo), -ste (-oste), -še (-oše)
| napisati | reći |
| ja | napisah | rekoh |
| ti | napisa | reče |
| on/ona/ono | napisa | reče |
| mi | napisasmo | rekosmo |
| vi | napisaste | rekoste |
| oni/one/ona | napisaše | rekoše |
Kada i zašto? U pripovijedanju, za niz brzih, završenih radnji, osobito u književnim tekstovima: Ustade, otvori vrata i izađe. Zaboravih ključeve!
Imperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme) – jednostavno
Imperfekt izriče radnju koja je trajala ili se ponavljala u prošlosti. Tvori se od nesvršenih glagola.
Tvorba: infinitivna osnova + nastavci: -ah / -jah / -ijah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
| pjevati | nositi | peći |
| ja | pjevah | nošah | pecijah |
| ti | pjevaše | nošaše | pecijaše |
| on/ona/ono | pjevaše | nošaše | pecijaše |
| mi | pjevasmo | nošasmo | pecijasmo |
| vi | pjevaste | nošaste | pecijaste |
| oni/one/ona | pjevahu | nošahu | pecijahu |
Kada i zašto? Za opisivanje trajne prošle radnje ili stanja, najčešće u književnosti: Djeca se igrahu u dvorištu, a baka pletijaše čarape.
⚠️ 2. i 3. lice jednine imaju isti oblik (pjevaše). Lice određujemo iz konteksta rečenice.
Pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) – složeno
Pluskvamperfekt izriče prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge prošle radnje.
Tvorba: perfekt ili imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni
bio sam / bijah + napisao
| jednina | množina |
| 1. | bio sam napisao / bijah napisao | bili smo napisali / bijasmo napisali |
| 2. | bio si napisao / bijaše napisao | bili ste napisali / bijaste napisali |
| 3. | bio je napisao / bijaše napisao | bili su napisali / bijahu napisali |
Primjer: Kad smo stigli na kolodvor, vlak je bio otišao. (Vlak je otišao prije našeg dolaska.)
Futur prvi (buduće vrijeme) – složeno
Futur prvi izriče radnju koja će se dogoditi nakon trenutka govorenja.
Tvorba: infinitiv + nenaglašeni prezent glagola htjeti (ili obrnutim redom)
ću / ćeš / će / ćemo / ćete / će + infinitiv
| pisati | ići |
| ja | pisat ću / ja ću pisati | ići ću |
| ti | pisat ćeš | ići ćeš |
| on/ona/ono | pisat će | ići će |
| mi | pisat ćemo | ići ćemo |
| vi | pisat ćete | ići ćete |
| oni/one/ona | pisat će | ići će |
Primjeri: Sutra ću učiti. Putovat ćemo na more. Nećeš zakasniti.
⚠️ PRAVOPIS: kad infinitiv na -ti dolazi ispred pomoćnog glagola, gubi završno -i i piše se odvojeno: pisat ću (ne pisaću, ne pisati ću). Infinitivi na -ći ne gube -i: reći ću, doći ću, moći ćemo.
Futur drugi (predbuduće vrijeme) – složeno
Futur drugi izriče buduću radnju koja će se dogoditi prije neke druge buduće radnje. Dolazi samo u zavisnim rečenicama (iza veznika ako, kad, dok, čim, budem li).
Tvorba: svršeni prezent glagola biti + glagolski pridjev radni
budem / budeš / bude / budemo / budete / budu + došao
Primjeri:
- Ako budeš učio, dobit ćeš dobru ocjenu.
- Kad budem završila školu, upisat ću fakultet.
- Budeš li došao u grad, javi nam se.
💡 Futur drugi gotovo uvijek ide u paru s futurom prvim ili imperativom: Kad budeš stigao (futur II), nazvat ćeš me (futur I).
7. Glagolski načini
Imperativ (zapovjedni način)
Imperativ izriče zapovijed, molbu, poticaj ili zabranu.
Tvorba: prezentska osnova + -j / -i (2. l. jd.), -jmo / -imo (1. l. mn.), -jte / -ite (2. l. mn.). Za 3. lice: neka + prezent.
| čitati | pisati | reći |
| 2. jd. | čitaj | piši | reci |
| 3. jd. | neka čita | neka piše | neka kaže |
| 1. mn. | čitajmo | pišimo | recimo |
| 2. mn. | čitajte | pišite | recite |
| 3. mn. | neka čitaju | neka pišu | neka kažu |
Primjeri: Dođi! Pogledaj! Učimo zajedno! Neka uđu. Nemoj vikati!
⚠️ Pravilno: reci, peci, recite (ne reći, rečite). Zabrana: ne + imperativ ili nemoj + infinitiv.
Kondicional prvi (pogodbeni način sadašnji)
Kondicional prvi izriče radnju koja bi se mogla dogoditi uz neki uvjet, želju ili pristojnu molbu.
Tvorba: aorist glagola biti + glagolski pridjev radni
bih / bi / bi / bismo / biste / bi + čitao, čitala...
| jednina | množina |
| 1. | čitao/čitala bih | čitali/čitale bismo |
| 2. | čitao/čitala bi | čitali/čitale biste |
| 3. | čitao/čitala bi | čitali/čitale bi |
Primjeri: Išao bih u kino da imam vremena. Biste li mi pomogli? Mi bismo htjeli sladoled.
Kondicional drugi (pogodbeni način prošli)
Kondicional drugi izriče radnju koja se mogla dogoditi u prošlosti, ali se nije dogodila.
Tvorba: kondicional prvi glagola biti + glagolski pridjev radni
bio bih / bila bih + došao, došla
Primjeri: Da si me pozvao, bio bih došao. Da smo učili, bili bismo položili ispit.
💡 U razgovornom jeziku danas se češće koristi kondicional prvi i u prošlom značenju: Da si me pozvao, došao bih.
8. Vremenska crta – grafički prikaz
Zamisli vremensku crtu. Trenutak govorenja je SADA.
PRETPROŠLOST
pluskvamperfekt
bio sam napisao
PROŠLOST
perfekt · aorist · imperfekt
pisao sam · napisah · pisah
SADA
prezent
pišem
PREDBUDUĆNOST
futur drugi
(kad) budem napisao
BUDUĆNOST
futur prvi
pisat ću
💡 Pluskvamperfekt je „prošlost prije prošlosti”, a futur drugi „budućnost prije budućnosti”.