Povijest 6. razred Trgovina-Obrti-Novac-Dubrovnik

🏙️

1. Razvoj gradova u Europi

▼

⚡ Ključne činjenice

~1000.

Godina od koje počinje gospodarski uzlet i obnova gradova u Europi

30 mil.

Broj stanovnika Europe oko 1000. godine

75 mil.

Broj stanovnika Europe oko 1300. godine

14. st.

Kraj gospodarskog procvata koji je trajao od oko 1000. godine

📌 Ključni pojmovi

Komuna

Neovisna gradska općina s vlastitom upravom i pravosuđem. Na čelu se nalazio knez uz pomoć gradskog vijeća sastavljenog od patricijata. Komune su se razvijale osobito u Dalmaciji, Istri i Italiji od 12. stoljeća. Komune su pisale statute – pisane zakonike koji su uređivali gradski život, načine upravljanja, kažnjavanje prijestupa, odnose unutar obitelji i dr.

Gradska republika

Grad koji se uspio osloboditi i kraljevske vlasti te proširiti svoju vlast na okolna područja. Najviše ih je bilo u Italiji – Venecija, Genova, Firenca. Na našoj obali status gradske republike stekao je Dubrovnik. Moć gradskih republika zasnivala se na trgovačkim i novčarskim djelatnostima.

Slobodni kraljevski grad

Grad koji nije bio pod vlašću lokalnih velikaša, već izravno podređen kralju. Imao je pravo na samoupravu – sam je birao gradskog suca i upravu. Npr. Varaždin (1209.) i Gradec u Zagrebu (1242.).

Patricijat

Gradsko plemstvo koje je sačinjavalo gradsko vijeće i upravljalo komunom. Sva politička vlast nalazila se u njihovim rukama. Pristup u gradsko vijeće bio je ograničen isključivo na patricijat.

Pučani

Veći dio gradskog stanovništva koji nije imao političku vlast. Nisu bili jedinstvena skupina – među njima je bilo bogatih obrtnika i trgovaca, ali i siromašnih koji su živjeli od obrađivanja tuđih imanja.

Statut – gradski zakonik

Pisani zakonik koji su komune sastavljale kako bi uredile gradski život. Sadržavao je propise o upravljanju gradom, kažnjavanju prijestupa, obradi zemlje, obiteljskim odnosima i dr.

Stadtluft macht frei.

Stara njemačka izreka – Gradski zrak oslobađa.
Seljaci koji su se doselili u grad mogli su steći slobodu od kmetstva – ili automatski nastanjivanjem u gradu (gdje ropstvo nije bilo poznato), ili time što bi ih grad požurio osloboditi.

⚖️ Usporedba: Komuna vs. Gradska republika

🏛️ Komuna

Neovisna gradska općina
Vlastita uprava i pravosuđe
Na čelu: knez i vijeće patricijata
Pišu statute (pisane zakonike)
Dalmacija, Istria, Italija
Od 12. stoljeća

🏆 Gradska republika

Oslobođena i od kraljevske vlasti
Vlast proširena na okolna područja
Vodi vlastitu vanjsku politiku
Moć temeljena na trgovini i bankarstvu
Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik
Viši stupanj neovisnosti od komune

🏰 Gradovi u hrvatskim zemljama

Grad	Godina	Status	Napomena
Varaždin	1209.	Slobodni kraljevski grad	Prvi slobodni kraljevski grad u Slavoniji
Gradec (Zagreb)	1242.	Slobodni kraljevski grad	Zlatna bula kralja Bele IV.
Dubrovnik	od 12. st.	Komuna → Republika (od 15. st.)	Oko 9 000 stanovnika u sred. vijeku
Zadar	od 12. st.	Komuna	Oko 8 000 stan.; pol. središte Dalmacije
Split, Šibenik	od 12. st.	Komuna	Oko 5 000 stanovnika svaki

Povlastice iz Zlatne bule Bele IV. (1242.) za Gradec:
✔ Slobodan izbor gradskog suca (predlažu ga kralju na potvrdu)
✔ Oslobođenje od plaćanja carina unutar kraljevskih granica
✔ Pravo održavanja sajmova – svečani trg ponedjeljkom i četvrtkom
✔ Obveza utvrđivanja brda Gradeca zidom (na vlastiti trošak)

⚒️

2. Obrt i cehovi

▼

⚡ Ključne činjenice

11. st.

Od ovog stoljeća obrtnička proizvodnja počinje doživljavati puni procvat

1466.

Osnivanje postolarskog ceha na Gradecu – dozvolom kralja Matijaša Korvina

3 stupnja

Naučnik → Kalfa → Majstor – put školovanja u cehu

📌 Ključni pojmovi

Ceh

Udruženje obrtnika iste struke koje je štitilo interese svojih članova. Tko god se htio baviti obrtom, morao je biti član ceha. Cehovi su: vodili brigu o kvaliteti proizvoda · određivali koliko smije svaka radionica proizvesti · određivali uvjete školovanja naučnika · bili ustanove uzajamne pomoći (u slučaju bolesti ili smrti brinuli su se o članu i njegovoj obitelji).

Naučnik

Početni stupanj školovanja u cehu. Uči obrt kod majstora u njegovoj radionici, radi za hranu i smještaj. Školovanje traje nekoliko godina.

Kalfa

Srednji stupanj – obrtnik koji je savladao osnove obrta i radi kao plaćeni pomoćnik kod majstora. Još ne može otvoriti vlastitu radionicu.

Majstor

Najviši stupanj – potpuno osposobljeni obrtnik koji može otvoriti vlastitu radionicu i primati naučnike. Status majstora stjecao se pred vijećem ceha dokazivanjem sposobnosti za obrt.

🔨 Razvoj pojedinih obrta i razlozi

Obrt	Razlog razvoja
Kovački obrt	Velika potražnja za oružjem i ratnom opremom zbog brojnih ratova
Tekstilni obrt	Potreba za odjećom zbog porasta europskog stanovništva
Zlatarski obrt	Potražnja bogatijih slojeva za luksuznim i skupocjenim proizvodima
Postolarski obrt	Svakodnevne potrebe stanovništva; na Gradecu osnovan ceh 1466.

Zanimljivost: Obrtničke radionice često su se nalazile u istim dijelovima grada – pa su tako postojale gradske četvrti kovača, postolara, krojača, zlatara i drugih obrtnika.

🛒

3. Trgovina i sajmovi

▼

📌 Ključni pojmovi

Sajam

Središnje mjesto na kojemu se prodavala najveća količina robe. Održavao se jedanput ili dvaput godišnje, obično na blagdan nekog sveca. Važniji od gradskih sajmova bili su sajmovi smješteni duž važnih trgovačkih putova koji su znali trajati i po više tjedana. Najpoznatiji sajmovi održavali su se u francuskim pokrajinama Flandriji i Champagni.

Hanza

Savez trgovačkih gradova koji je nadzirao trgovinu na Baltičkom i Sjevernom moru. Predvodio ga je njemački grad Lübeck, a osim njega Hanzu je činilo još dvije stotine gradova.

💡 Najvažnije trgovačke sile

Grad / Savez	Područje djelovanja	Posebnost
Venecija	Sredozemlje – posrednik Istok–Zapad	Vodeća europska trgovačka sila do otkrića Amerike
Genova	Sredozemlje	Nezavisna grad-država od kraja 11. st.
Firenca	Italija, Sredozemlje	Poznata po bankarstvu i tekstilnoj industriji
Hanza (Lübeck)	Baltičko i Sjeverno more	Savez od oko 200 gradova, predvođen Lübeckom
Flandrija i Champagne	Sjeverna Francuska	Najpoznatiji sajmovi u Europi

💰 Najvažnija roba

Najveću zaradu donosila je trgovina dragocjenim proizvodima s Istoka:

svila začini drago kamenje

Trgovci su ih na Istoku kupovali povoljno, a u Europi prodavali po višestruko većim cijenama.

⚠️ Teškoće srednjovjekovnih trgovaca

Problemi u kopnenoj trgovini

Loše stanje cesta · Manjkavosti prijevoznih sredstava · Nesigurnost putovanja · Porezi, pristojbe i carine bezbrojnih vlastelina · Plaćanje za prelazak mostova i prolaz kroz tuđe zemlje.
Jedini značajni napredak kopnene trgovine u 12. i 13. st. bila je izgradnja brojnih mostova.

💰

4. Novac i bankarstvo

▼

📌 Ključni pojmovi

Naturalno gospodarstvo

Oblik privrede u kojemu se plaćalo u naturi – urodima, stokom i drugim prirodnim proizvodima. Rasprostranjeno u ranom srednjem vijeku zbog nedostatka plemenitih metala i smanjene vrijednosti novca.

Robno-novčano gospodarstvo

Oblik privrede u kojemu je novac glavno sredstvo plaćanja. Oživljava s porastom trgovačke razmjene u kasnijem srednjem vijeku jer je svaki grad i država kovao vlastiti novac, što je dovelo do pojave bankara.

Bezant

Jedini zlatni novac koji je u ranom srednjem vijeku bio u optjecaju u Europi. Bio je to byzantski zlatni novac, nazvan po grčkom imenu prijestolnice Carstva – Byzantu. Često ga nazivaju i dolarom srednjeg vijeka.

Bankar i banka

Novo zanimanje koje je nastalo zbog potrebe zamjene različitih gradskih i državnih novaca. Banke su posuđivale novac uz naplatu visokih kamata. Crkva je bila načelno negativna prema bankarima jer je posuđivanje uz kamate smatrala nedopuštenim.

Mjenica

Vrijednosni papir koji su banke izdavale trgovcima umjesto gotovog novca. Trgovci su ga mogli unovčiti u svim važnijim gradovima – čime su izbjegli opasnost nošenja gotovine na daleka putovanja. Banke su zauzvrat uzimale proviziju.

🔄 Razvoj novca – kronološki slijed

Rani srednji vijek

Naturalno gospodarstvo – plaćanje u naturi; jedini zlatni novac je byzantski bezant

Kasni srednji vijek

Povećana trgovačka razmjena – raste potreba za novcem; svaki grad i država kuju vlastiti novac

Pojava bankara

Nastaje novo zanimanje – bankar koji mijenja novac različitih gradova i zemalja uz proviziju

Razvoj banaka

Banke posuđuju novac uz kamate i izdaju mjenice – vrijednosne papire umjesto gotovine

⚓

5. Dubrovnik – uspon do Republike

▼

⚡ Ključne činjenice

7. st.

Predaja: osnovan od izbjeglica iz antičkog Cavtata (Epidaura)

1189.

Ugovor s bosanskim banom Kulinom – sloboda trgovanja u Bosni bez poreza

1358.

Zadarski mir – Dubrovnik pod zaštitom kralja Ludovika I., puna autonomija

15. st.

Dubrovnik se prvi put naziva republikom

16. st.

Zlatno doba – flota 170 do 200 brodova, prisutni u cijelom Sredozemlju

1667.

Razoran potres – srušio gotovo cijeli grad; poginulo oko 4 000 stanovnika

📌 Ključni pojmovi

Ragusium (Ragusa)

Latinsko ime za srednjovjekovni Dubrovnik. Predaja govori kako su ga u 7. st. osnovali izbjeglice iz porušenog antičkog Cavtata (Epidaura). Ostatci starijih građevina pokazuju da je gradsko naselje na tom mjestu postojalo već tada.

Zadarski mir (1358.)

Mirovni sporazum kojim je Dubrovnik priznavši vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. dobio zaštitu bez miješanja u unutarnje poslove. Otad Dubrovnik sam bira gradske knezove, otvara predstavništva u stranim zemljama i vodi posve samostalnu vanjsku politiku.

Dubrovačka Republika

Od sredine 15. st. Dubrovnik se prvi put naziva republikom, što svjedoči o visokom stupnju državne samostalnosti. Vlast je bila u rukama vlastele – najuglednijih plemićkih obitelji. Iz njihovih redova imenovali su se članovi Velikog vijeća – glavnog organa državne vlasti.

Dubrovnik i Turci

Vješti dubrovački diplomati ishodili su u 15. st. poseban položaj u odnosu na Osmansko Carstvo. U zamjenu za godišnju svotu zlatnih dukata Dubrovnik je izbjegao tursko osvajanje i sačuvao slobodu. Dubrovački su trgovci dobili pravo da uz povlaštene carine trguju na cijelom području Osmanskog Carstva.

Stonska solana

Solana u Stonu bila je od iznimnog značaja za dubrovačko gospodarstvo – donosila je čak trećinu cjelokupnih prihoda Dubrovniku. Kako bi je zaštitili, vlasti su u 14. i 15. st. oko grada Stona sagradile kilometrima duge zidine. Sol se prodavala ponajviše u bosanskom i srpskom zaleđu. Stonska solana djeluje i danas.

Dubrovačka trgovačka flota

U 16. stoljeću dubrovačko pomorstvo bilo je na vrhuncu – trgovačka flota Dubrovačke Republike brojila je između 170 i 200 brodova. Dubrovački brodovi prevozili su vlastitu robu, ali su obavljali i usluge prijevoza za razne trgovce. Flota je bila prisutna u čitavom Sredozemlju, a Dubrovčani su plovili sve do engleskih luka u sjevernom Atlantiku.

Natpis iz Kneževa dvora

Na ulazu u nekadašnju dvoranu Velikog vijeća u Kneževu dvoru stajao je natpis: OBLITI PRIVATORUM PVBLICA CVRATE – što znači: „Zaboravite privatno i brinite za javno." Taj natpis sažima politički ideal Dubrovačke Republike.

🕐 Vremenski trak – etape razvoja Dubrovnika

7. stoljeće

Predaja: osnovan od izbjeglica iz porušenog antičkog Cavtata (Epidaura). Latinsko ime: Ragusium (Ragusa).

Do 13. stoljeća

Dubrovnik uglavnom priznavao vrhovnu vlast Bizanta, čije je slabljenje iskoristio za jačanje gradske samouprave.

12. stoljeće

Dubrovnik je izgrađena komuna na čelu koje se nalaze domaći ljudi; slobodno sklapa ugovore s talijanskim gradovima i vladarima u zaleđu.

1189.

Ugovor s bosanskim banom Kulinom – Dubrovčani ishodili slobodu trgovanja u Bosni bez plaćanja ikakvih poreza.

Početak 13. st. – 1358.

Dubrovnik pod vlašću Venecije – što je donekle usporilo njegov daljnji razvoj.

1358. – Zadarski mir

Dubrovnik priznavši vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. dobio zaštitu bez miješanja u unutarnje poslove. Otad sam bira gradske knezove i vodi vlastitu vanjsku politiku.

Sredina 15. st.

Dubrovnik se prvi put naziva republikom. Vlast u rukama vlastele – članovi Velikog vijeća, glavnog organa državne vlasti.

15. stoljeće

Dubrovnik plaćanjem godišnje svote zlatnih dukata izbjegava tursko osvajanje i dobiva pravo slobodne trgovine na cijelom području Osmanskog Carstva.

16. stoljeće

Zlatno doba Dubrovnika – trgovačka flota broji između 170 i 200 brodova; prisutna u čitavom Sredozemlju pa sve do engleskih luka.

1667.

Razoran potres – srušio gotovo cijeli grad; požar harao punih dvadeset dana; poginulo oko 4 000 stanovnika.

1718. – Požarevački mir

Dubrovčani isposlovali da Turci dobiju izlaz na more kod Neuma i Sutorine – razlog današnje razdvojenosti hrvatskog teritorija.

Početak 19. st.

Propast Republike – Dubrovnik je ostao tek sjena nekadašnjeg slavnog i moćnog grada.

🤝 Dubrovnik i Turci vs. Dubrovnik i Zapad

☾ Dubrovnik i Turci

Plaća godišnju naknadu (danke) u zlatnim dukatima
Slobodna trgovina po cijelom Osmanskom Carstvu
Turci ubiraju carine od dubrovačke trgovine
Osmanske vlasti štite Dubrovnik od lokalnih moćnika
Dubrovnik preuzima trgovinu na cijelom Balkanu

✝️ Dubrovnik i Zapad

Nastoje održavati dobre odnose s kršćanskim zemljama
Opravdavaju suradnju s Turcima teškim položajem
Dubrovački trgovci – izvor informacija o Turcima
Papa dao pravo trgovanja s islamskim zemljama
Na vojnom planu ostaju neutralni

📉

6. Slabljenje Dubrovnika

▼

⚡ Ključne činjenice

17. st.

Opseg dubrovačke trgovine znatno se smanjuje i moć Dubrovnika počinje opadati

1667.

Razoran potres – poginulo oko 4 000 stanovnika; požar harao 20 dana

1718.

Požarevački mir – Neum i Sutorina dani Turcima kao izlaz na more

19. st.

Propast Dubrovačke Republike – grad ostao sjena nekadašnje veličine

📌 Uzroci slabljenja Dubrovnika

Premještanje trgovačkih putova na Atlantik

Nakon otkrića Amerike i novih pomorskih putova do Azije, najvažniji trgovački putovi premjestili su se iz Sredozemlja na Atlantik. To je oslabilo Dubrovnik, ali i druge sredozemne sile poput Venecije.

Engleski i nizozemski konkurenti

Najveći udarac dubrovačkoj pomorskoj trgovini zadalo je uključivanje Engleske i Nizozemske u trgovinu na Sredozemlju. Sredozemne države, uključujući Dubrovačku Republiku, nisu imale snage odgovoriti toj konkurenciji.

Otvaranje splitske luke

Otvaranje splitske luke za trgovinu s bosanskim zaleđem usmjerilo je znatan dio prometa iz Bosne, koji je prije išao preko Dubrovnika, na Split. Time je Dubrovnik izgubio dio svojih prihoda od posredničke trgovine.

Jačanje bosanskih i srpskih trgovaca

U Bosni i Srbiji tijekom 17. st. osnažile su skupine tamošnjih trgovaca koji su preuzeli znatan dio trgovine Dubrovčana na području Osmanskog Carstva.

Potres 1667. godine

Razoran potres koji je pogodio Dubrovnik 1667. srušio je gotovo cijeli grad. Nakon potresa punih dvadeset dana harao je požar. Poginulo je oko 4 000 stanovnika – otprilike dvije trećine tadašnjeg stanovništva. Nije ostala čitava gotovo ni jedna zgrada.

📜 Suvremeni opis potresa 1667.

Na Veliku srijedu oko 14 sati uslijedio je potres... U vremenu koje je potrebno da se izmoli jedan jedini Očenaš, potres je porušio sve zgrade u onom gradu, a golem broj njegovih stanovnika ostao je zatrpan pod ruševinama. (...) moraju priznati da žrtava ima najmanje oko četiri tisuće i nešto više, što znači da je od sveukupnog broja stanovništva ostala na životu svega oko trećina.

Mletački generalni providur Caterino Cornaro, opis potresa 1667. godine

⚖️ Uzroci slabljenja – pregled

Uzrok	Vrsta	Posljedica
Premještanje putova na Atlantik	Vanjski	Slabljenje sredozemne trgovine općenito
Engleski i nizozemski konkurenti	Vanjski	Gubitak dominacije u Sredozemlju
Otvaranje splitske luke	Regionalni	Gubitak dijela bosanskog prometa
Jačanje lokalnih trgovaca	Regionalni	Gubitak dijela balkanske trgovine
Potres 1667.	Prirodna katastrofa	Fizičko uništenje grada i gubitak 2/3 stanovništva

Miho Pracat (1522.–1607.) – jedini dubrovački građanin kojemu su gradske vlasti 1638. podigle spomenik, u atriju Kneževa dvora. Bio je pomorac i trgovac koji je svoje silno bogatstvo ostavio u dobrotvorne svrhe.