1. Što moraš znati: ishodi učenja
Prema kurikulumu nastavnog predmeta Matematika (domena Brojevi) za 7. razred, sažeto i vlastitim riječima. Točan tekst ishoda provjeri na stranicama MZO-a.
- Objasniti pojam racionalnog broja i znati da se piše kao razlomak, mješoviti broj, decimalni broj ili postotak.
- Prepoznati skup Q i odnos skupova N, Z i Q.
- Pretvarati racionalne brojeve iz jednog zapisa u drugi (razlomak, decimalni broj, mješoviti broj, postotak).
- Odrediti suprotni broj i apsolutnu vrijednost racionalnog broja.
- Uspoređivati i poredati racionalne brojeve (i postotke) po veličini te zapisati usporedbu znakovima <, >, =.
- Pridružiti racionalne brojeve točkama brojevnog pravca i očitati ih s njega.
- Odrediti i ucrtati točke s racionalnim koordinatama u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini te očitati njihove koordinate.
2. Pojam racionalnog broja
Vrijedi: N ⊂ Z ⊂ Q. Svaki prirodni i svaki cijeli broj je i racionalan. Cijeli broj pišemo kao razlomak s nazivnikom 1, npr. 5 = 5/1, −7 = −7/1.
Primjeri
| Broj | Kao razlomak | Vrsta zapisa |
|---|---|---|
| −3 | −3/1 | cijeli broj |
| 0,75 | 3/4 | konačni decimalni broj |
| 1 2/5 | 7/5 | mješoviti broj |
| 0,333… = 0,(3) | 1/3 | periodični decimalni broj |
| −0,35 | −7/20 | negativni decimalni broj |
| 25% | 1/4 | postotak |
3. Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog zapisa u drugi
Razlomak → decimalni broj
Brojnik podijelimo nazivnikom (razlomačka crta znači dijeljenje).
17/5 = 17 : 5 = 3,4 | 3/4 = 3 : 4 = 0,75 | −23/4 = −5,75
24/8 = 3 (nema ostatka, dobili smo prirodni broj)
Decimalni broj → razlomak
- Decimalni broj prepišemo u brojnik bez decimalne točke (početne nule ne prepisujemo).
- U nazivnik napišemo 1 i onoliko nula koliko ima decimala.
- Razlomak skratimo ako je moguće.
4,51 = 451/100 | 0,309 = 309/1000 | 0,0207 = 207/10000
−0,6 = −6/10 = −3/5 | −3,97 = −397/100
Mješoviti broj ↔ razlomak ↔ decimalni broj
- Mješoviti → nepravi razlomak: cijeli dio pomnožimo nazivnikom, dodamo brojnik, nazivnik prepišemo. 3 2/5 = (3·5 + 2)/5 = 17/5
- Nepravi razlomak → mješoviti: brojnik podijelimo nazivnikom. Količnik je cijeli dio, ostatak je brojnik. 9/4 = 2 1/4
- Decimalni → mješoviti: cijeli dio prepišemo, decimalni dio pretvorimo u razlomak. 4,51 = 4 51/100; 673,8 = 673 4/5
- Mješoviti → decimalni: prvo u razlomak, zatim podijelimo. 9 3/5 = 48/5 = 9,6
Decimalni broj kojemu je cijeli dio 0 (npr. 0,27) ne možemo pretvoriti u mješoviti broj, nego samo u razlomak: 27/100. Kod negativnih brojeva postupamo isto, samo prepišemo minus.
Konačni i periodični decimalni zapis
- Skraćeni razlomak ima konačan decimalni zapis ako u nazivniku ima samo proste faktore 2 i 5 (npr. 7/20, jer je 20 = 2·2·5).
- Inače je zapis beskonačan periodičan. Znamenke koje se ponavljaju čine period.
2/3 = 0,666… = 0,(6) | 17/3 = 5,666… = 5,(6)
4/33 = 0,121212… = 0,(12) | 5/7 = 0,(714285)
Sve druge brojeve (prirodne, cijele, decimalne, mješovite) uvijek možemo zapisati kao razlomak. Obrnuto ne ide uvijek: razlomak ne možemo uvijek pretvoriti u konačan decimalni broj.
4. Postotci: pretvaranje i uspoređivanje
Postotak je razlomak s nazivnikom 100: 1% = 1/100 = 0,01.
| Pretvorba | Postupak | Primjer |
|---|---|---|
| decimalni broj → postotak | pomnoži sa 100 | 0,7 = 70%; 4,23 = 423% |
| postotak → decimalni broj | podijeli sa 100 | 35% = 0,35; 150% = 1,5; 0,5% = 0,005 |
| razlomak → postotak | prvo u decimalni broj, zatim · 100 (ili proširi na nazivnik 100) | 3/5 = 0,6 = 60%; 7/20 = 35/100 = 35% |
| postotak → razlomak | napiši /100 i skrati | 15% = 15/100 = 3/20 |
Promil (‰) je tisućinka: 1‰ = 1/1000 = 0,001. Primjerice, 5‰ = 0,005 = 0,5%.
Uspoređivanje s postotcima
Brojeve prvo zapišemo u istom obliku (najlakše kao postotke ili decimalne brojeve), a zatim usporedimo.
Primjer 1: Usporedi 3/5 i 55%. Vrijedi 3/5 = 60%, a 60% > 55%, pa je 3/5 > 55%.
Primjer 2: Usporedi 0,08 i 8%. Vrijedi 8% = 0,08, pa je 0,08 = 8%.
Primjer 3: Poredaj od najmanjeg: 1/2, 35%, 0,4.
1/2 = 50%, 35%, 0,4 = 40%. Poredak: 35% < 0,4 < 1/2.
Primjer 4: Usporedi −25% i −0,2. Vrijedi −25% = −0,25. Od dva negativna broja veći je onaj bliži nuli, pa je −0,25 < −0,2.
5. Suprotni broj i apsolutna vrijednost
- Suprotni broj broja r je −r. Zbroj broja i njegova suprotnog broja je 0.
- Apsolutna vrijednost |r| je udaljenost broja od ishodišta (nule) na brojevnom pravcu. Nikad nije negativna.
Primjeri
- Suprotan broju −15 je 15. Suprotan broju −(−3) = 3 je −3.
- |−15| = 15, |8| = 8, −|8| = −8
- −|−7| − |3| = −7 − 3 = −10
- −|7 − 15| − (−1) = −|−8| + 1 = −8 + 1 = −7
6. Uspoređivanje racionalnih brojeva
- Svaki pozitivan broj je veći od nule, a svaki negativan broj je manji od nule.
- Svaki pozitivan broj je veći od svakog negativnog broja.
- Od dva negativna broja veći je onaj koji ima manju apsolutnu vrijednost (bliži je nuli).
- Razlomke s istim nazivnikom uspoređujemo po brojnicima. Ako su nazivnici različiti, prvo ih svedemo na zajednički nazivnik.
- Razlomak, decimalni broj i postotak uspoređujemo tako da ih zapišemo u istom obliku.
Primjeri
Primjer 1: Usporedi −2/3 i −3/4.
Zajednički nazivnik je 12: −2/3 = −8/12, −3/4 = −9/12.
Budući da je −8 > −9, vrijedi −2/3 > −3/4.
Primjer 2: Usporedi 3/4 i 0,7.
3/4 = 0,75, a 0,75 > 0,7, pa je 3/4 > 0,7.
Primjer 3: Poredaj od najvećeg: −3/4, 1/2, −2/5, 5/6.
Pozitivni su 5/6 i 1/2 (5/6 = 10/12 > 6/12 = 1/2). Negativni su −2/5 = −8/20 i −3/4 = −15/20, pa je −2/5 > −3/4.
5/6 > 1/2 > −2/5 > −3/4
Skup Q je gust: između svaka dva različita racionalna broja nalazi se beskonačno mnogo racionalnih brojeva. Jedan od njih je aritmetička sredina tih dvaju brojeva. Zato racionalni broj nema "sljedbenika" kao prirodni broj.
7. Brojevni pravac
Na brojevnom pravcu odaberemo ishodište 0, jediničnu dužinu i smjer. Pozitivni brojevi su desno od nule, a negativni lijevo. Od dva broja veći je onaj desno. Apsolutna vrijednost broja je njegova udaljenost od nule.
Primjer: označi −1/2, 3/4 i 5/4
- Jediničnu dužinu podijeli na 4 jednaka dijela (nazivnici su 2 i 4).
- 3/4 je treća crtica desno od 0.
- 5/4 je jedna crtica desno od 1.
- −1/2 = −2/4 je druga crtica lijevo od 0.
Slika prikazuje A(−1/2), B(3/4) i C(5/4). Jedinična dužina (od 0 do 1) ima 4 crtice, pa je razmak između dviju susjednih crtica 1/4.
Savjet: decimalni brojevi i postotci na pravcu
Prije označavanja zapiši broj u obliku koji odgovara podjeli jedinice: 0,25 = 1/4, 50% = 1/2, −0,75 = −3/4.
8. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Dva okomita brojevna pravca sijeku se u ishodištu O(0, 0). Vodoravni je x-os (apscisa), a okomiti y-os (ordinata). Svaka točka ima uređeni par koordinata T(x, y). Prvo se uvijek čita x, zatim y. Koordinate mogu biti i racionalni brojevi, ne samo cijeli.
| Kvadrant | Predznaci (x, y) |
|---|---|
| I. | (+, +) |
| II. | (−, +) |
| III. | (−, −) |
| IV. | (+, −) |
Točka na x-osi ima y = 0, a točka na y-osi ima x = 0. Točke na osima ne pripadaju nijednom kvadrantu.
Primjer: A(2, 3), B(−3, −1), C(0, 4), D(3,5; 0), E(−1/2, 3/2)
Jedan kvadratić na mreži je jedna jedinica. A(2, 3): dvije jedinice desno, tri gore (I. kvadrant). B(−3, −1) je u III. kvadrantu. C(0, 4) leži na y-osi, a D(3,5; 0) na x-osi. E(−1/2, 3/2) = (−0,5; 1,5) je u II. kvadrantu.
9. Kvizovi za provjeru znanja
Odaberi kviz (ukupno 5). Točan odgovor odmah se označi zeleno, a netočan crveno.