Bizantsko Carstvo — učenje na jednom mjestu

Nastanak i kontinuitet: Nakon propasti zapadnog dijela Rimskog Carstva 476., Istočno Rimsko Carstvo s glavnim gradom Carigradom (Konstantinopolom) nastavilo se neometano razvijati. Od 7. stoljeća uvriježio se naziv Bizantsko Carstvo. Bizant je čuvao rimske tradicije ali se istodobno snažno oslanjao na kršćanski nauk.

Vlast i društvo: Bizantski car vladao je apsolutno i sve je odluke donosio samostalno. Podređena mu je bila čak i Crkva — patrijarha je imenovao car. Stanovnici su se nazivali „Romejima" (Rimljanima). Zbog prevage grčkog stanovništva u Carigradu postupno je došlo do helenizacije društva i države.

Zašto je istočni dio preživio seobe naroda: U Bizantu je carska vlast ostala jaka i stabilna, za razliku od zapada gdje su plemstvo i vojni zapovjednici po volji postavljali i svrgavali careve. Gospodarstvo je bilo razvijenije jer su trgovinski putovi istok–zapad prolazili kroz Carstvo. Bilo je gušće naseljeno od zapada, a brojni mali i srednji zemljoposjedi činili su temelj razvijena poljoprivredne proizvodnje. Zahvaljujući porezima car je mogao održavati veliku vojsku i podmićivati barbarske vođe. Grad je štitio i sustav moćnih carigradskih zidina duž 6,5 km.

Vladavina Justinijana I. (527.–565.): Njegov glavni cilj bio je obnoviti Rimsko Carstvo pa je ponovno osvojio sjevernu Afriku, Italiju i krajnji jug Španjolske. Međutim, dugogodišnji ratovi iscrpili su Carstvo i osiromašili stanovništvo koje je moralo plaćati sve veće poreze. Dao je sastaviti Zbornik građanskog prava i podigao brojne građevine, osobito crkvu Aja Sofija. Neki ga povjesničari smatraju „posljednjim rimskim carem".

Kriza i oporavak nakon Justinijana: Nakon njegove smrti nasljednici su izgubili sva osvojena područja, a unutarnje borbe i kriza oslabile su Carstvo. Slaveni i Avari počeli su otimati balkanske dijelove. Car Heraklije (610.–641.) proveo je niz reformi, uključujući dijeljenje državne zemlje seljacima u zamjenu za vojnu službu. To je omogućilo gospodarski oporavak i uspješnu obranu — 626. pod zidinama Carigrada odbijena je velika avaro-slavenska opsada. No ubrzo su Arapi postali nova prijetnja i osvojili gotovo sve azijske posjede.

Bizantska umjetnost: Prepoznatljiva je po kvadratnim crkvama s kupolom (često peterokupolne), freskama na cijelim zidovima od poda do kupole, mozaicima od raznobojnih kvadratića i ikonama naslikanim uljem na drvu.