Naslovnica

Vrijeme i klima – Interaktivni priručnik

Pregled lekcija, vizualna objašnjenja, umne mape i kvizovi za provjeru znanja.

Lekcija 1: Atmosfera, troposfera i vrijeme

Atmosfera je Zemljin zračni omotač, bez jasne gornje granice, a najvažniji dio za život je troposfera, najniži sloj u kojem se zbivaju vremenske promjene. Troposfera je debele oko 10 km iznad polova i do 20 km iznad ekvatora[^1]. Zrak je smjesa plinova: dušik 78%, kisik 21%, ostali plinovi 1%[^34,^35]. Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem i objektivno ga opisujemo pojmovima poput sunčano, oblačno, kišovito, vjetrovito[^2].

Ilustracija: Sastav zraka

78% N₂

Kisik ~21%, ostalo ~1%[^34,^35].

Atmosfera Troposfera

Ilustracija: Troposfera

Troposfera ~10–20 km[^1]

U troposferi se događaju vremenske promjene.

Važni pojmovi

  • Atmosfera: zračni omotač Zemlje[^34].
  • Troposfera: najniži sloj atmosfere, 10–20 km, mjesto vremena[^1].
  • Vrijeme: trenutačno stanje atmosfere; promjenjivo i mjeri se objektivno[^2].
  • Vremenska prognoza: stručno predviđanje vremena[^27].

Umna mapa

Atmosfera → Sastav zraka[^34]
Troposfera → 10–20 km[^1]
Vrijeme → Sunčano/Oblačno/Kišovito[^2]
Prognoza → Meteorolozi[^27]

Lekcija 2: Temperatura zraka, tlak, ciklona i anticiklona

Sunce zagrijava Zemljinu površinu, a od nje se zagrijava zrak. Temperatura opada s visinom, približno 1°C na svakih 200 m porasta[^8,^9,^14]. Topli zrak je lakši pa se izdiže; hladni je teži pa se spušta – to stvara razlike u tlaku i vjetar[^15,^20]. Tlak mjerimo barometrom u hPa; prosječni tlak na razini mora je 1013 hPa[^16,^17,^20]. Ciklone su sustavi niskog tlaka s nestabilnim i oblačno-kišnim vremenom, a anticiklone su visoki tlak s vedrim vremenom[^21,^6].

Ilustracija: Kut Sunčevih zraka

U podne zrake padaju pod većim kutom → jače zagrijavanje[^9,^14].

Ilustracija: Tlak i vjetar

Visoki tlak Niski tlak

Vjetar puše iz područja višeg tlaka prema nižem[^20].

Ilustracija: Ciklona vs. Anticiklona

Ciklona

↓ tlak, ↑ oblačno/kiša[^21]

Anticiklona

↑ tlak, vedro/stabilno[^21,^6]

Važni pojmovi

  • Temperatura zraka i trend smanjenja s visinom ~1°C/200 m[^8,^9].
  • Tlak zraka, barometar, jedinica hPa; normalni tlak 1013 hPa[^16,^17,^20].
  • Ciklona: niski tlak, vrtložni sustav, nestabilno, kiša[^21,^6].
  • Anticiklona: visoki tlak, stabilno i vedro[^21].
  • UV zračenje i zaštita kože/očiju[^8,^6].

Umna mapa

Sunce → zagrijavanje podloge[^8]
Topli zrak ↑, hladni ↓[^15]
Tlak: barometar, hPa[^16]
Vjetar: visoki → niski tlak[^20]
Ciklona vs. Anticiklona[^21]

Lekcija 3: Vlaga, oblaci, padaline i vjetrovi

Voda isparava s mora, kopna i biljaka, stvarajući vodenu paru – vlažnost zraka. Što je temperatura viša, zrak može primiti više vodene pare[^11,^12]. Kondenzacijom u hlađenju nastaju oblaci i magla; iz oblaka padaju padaline: kiša, snijeg, tuča. Uz tlo nastaju rosa, mraz i inje[^23,^24,^25,^40]. Vjetrovi: planetarni (pasati, zapadni, polarni istočni) i regionalni (bura, jugo, maestral). Pasati pušu prema ekvatoru; zapadni u umjerenim širinama; polarni istočni uz polove[^44,^45].

Ilustracija: Kruženje vode

Isparavanje → kondenzacija → padaline → otjecanje[^12,^13].

Isparavanje Kondenzacija Padaline

Ilustracija: Nastanak padalina

  • Konvekcija pri jakom zagrijavanju – ekvator, ljetni pljuskovi[^30].
  • Orografsko dizanje – na vjetrometnoj strani kiša, u zavjetrini suše[^31].
  • Frontalno dizanje – topli zrak iznad hladnog, dugotrajne kiše[^31].

Ilustracija: Planetarni vjetrovi

Pasati → ekvator; Zapadni → 30–60°; Polarni istočni → uz polove[^45,^46].

Važni pojmovi

  • Vlažnost zraka: količina vodene pare; ovisi o temperaturi i izvorima vode[^11,^12].
  • Oblaci i magla: kondenzacija vodene pare pri hlađenju[^19].
  • Padaline iz oblaka: kiša, snijeg, tuča[^24,^25].
  • Padaline pri tlu: rosa, mraz, inje; inje iz magle na hladnim površinama[^24,^40].
  • Vjetrovi: pasati, zapadni, polarni istočni; regionalni: bura, jugo, maestral[^44,^45,^11].

Umna mapa

Isparavanje → Vlaga[^11]
Hlađenje → Oblaci/Magla[^19]
Padaline: kiša/snijeg/tuča[^24]
Rosa/Mraz/Inje[^24,^40]
Vjetrovi: pasati/zapadni/polarni[^45]

Lekcija 4: Vremenska prognoza

Vremenska prognoza je stručno predviđanje vremena na temelju mjerenja u troposferi i računalne obrade podataka. Provode je meteorolozi uz meteorološke postaje, radare i satelite[^27]. Prognoze su pouzdanije za kraća razdoblja; dugoročnije imaju veću nesigurnost[^27,^28]. U Hrvatskoj prognozu objavljuje DHMZ i vodi mrežu postaja; najviša je na Zavižanu, najstarija u Dubrovniku[^37,^38].

Ilustracija: Kako nastaje prognoza

  1. Mjerenja u postajama (temp., tlak, vjetar, vlaga, naoblaka, padaline)[^37].
  2. Radari i sateliti prate oblake i oborine[^27].
  3. Računalni modeli izračunavaju promjene[^27].
  4. Meteorolozi interpretiraju i objavljuju[^27].

Primjena

  • Poljoprivreda, plovidba, promet, planinarenje, javno zdravlje[^28,^44].
  • UV indeks i zaštita: šešir, krema SPF 30+, naočale, voda[^6].

Važni pojmovi

  • Meteorologija: znanost o vremenu i prognoziranju[^27].
  • Meteorološka postaja: mjesto standardnih mjerenja, mreža DHMZ[^37,^38].
  • Radar/satelit: uređaji za daljinsko praćenje oborina i oblaka[^27].
  • Prognozni horizont: što je dulji rok, to veća nesigurnost[^27].

Umna mapa

Mjerenja → Postaje[^37]
Radari/Sateliti[^27]
Modeli → Izračun[^27]
Prognoza → Objava[^27]
Primjena → Planiranje[^28]

Izbornik kvizova

Odaberite kviz za lekciju: